Šta je Božić, a šta praznični oblici

Važan hrišćanski praznik u čast Isusovog rođenja. Također poznat kao Isusov Božić ili Rođenje, također poznat kao Isusov Božić u katoličanstvu. Datum Isusovog rođenja nije zabilježen u Bibliji. Rimska crkva je počela da slavi ovaj praznik 25. decembra 336. godine. 25. decembar je prvobitno bio rođendan boga sunca kojeg je odredilo Rimsko carstvo. Neki ljudi vjeruju da je odabir ovog dana za proslavu Božića zato što kršćani vjeruju da je Isus sunce pravde i vječnosti. Nakon sredine -5 stoljeća Božić je postao važan praznik i tradicija u crkvi, koja se postepeno širila i u istočnim i zapadnim crkvama. Zbog različitih kalendara i drugih razloga, razlikuju se i specifični datumi i oblici proslava koje održavaju različite denominacije. Širenje božićnih običaja u Aziju uglavnom je bilo sredinom -19 stoljeća, a Japan, Južna Koreja i drugi bili su pod utjecajem božićne kulture. Danas je na Zapadu postao uobičajen običaj da se tokom Božića razmjenjuju pokloni, priređuju banketi i dodaje praznična atmosfera uz Djeda Mraza, jelke itd. Božić je također postao državni praznik u zapadnom svijetu i mnogim drugim regijama.
Festivalski format
Božićne čestitke su veoma popularne kao božićni pokloni u Sjedinjenim Državama i Evropi, a mnoge porodice donose godišnje porodične fotografije ili vesti uz čestitke. Vijesti obično uključuju informacije o prednostima i slabostima članova porodice u protekloj godini. Slanje božićnih čestitki na Božić ne samo da izražava radost proslave Božića, već i želje porodici i prijateljima, izražavajući osjećaj čežnje. Posebno za rodbinu i prijatelje u samoći, to je topla briga i utjeha.